ANAFILAKSIJA - PRISTUP LIJEČENJU

Anafi laksija je akutna, generalizirana, potencijalno vitalno ugrožavajuća reakcija preosjetljivosti. Naziv alergijska anafi laksija upotrebljava se za imunološku reakciju koja je posredovana IgE, IgG protutijelima ili imunim kompleksima. Nealergijska anafi laksija nastaje bez posredovanja imunosnog mehanizma uslijed izravne degranulacije mastocita. Incidencija anafi laksije u odraslih u Europi, prema izvješću Europske akademije alergologije i kliničke imunologije, procjenjuje se na 1,5 - 7,9/100 000, dok za djecu dostupni podaci uvelike variraju. Najčešći uzročnici anafi laksije u djece su nutritivni alergeni (jaje, kravlje mlijeko, kikiriki, orašasti plodovi, bijela riba), potom ubodi insekata te lijekovi. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, prekidanje dodira bolesnika s alergenom te pravodobna primjena medikamentozne terapije ključni su za dobar ishod liječenja. Adrenalin, prema svim smjernicama, predstavlja prvu liniju liječenja anafi laksije i njegovu primjenu ne treba odgađati. Primjenjuje se intramuskularno u srednju trećinu lateralne strane bedra (m. vastus lateralis) u dozi od 0,01 ml/kg. U slučaju perzistiranja simptoma, ponavlja se primjena adrenalina nakon pet minuta. S obzirom na povećanu vaskularnu propusnost i posljedičnu ekstravazaciju tekućine, tijekom anafi laksije potrebno je što prije postaviti venski put te započeti primjenu kristaloidnih otopina u dozi 500 - 1000 mL za odrasle te 10 - 20 mL/kg za djecu, u bolusu. Također, u svih pacijenata, potrebno je primijeniti visoki protok kisika putem maske. Prema najnovijim smjernicama ne preporučuje se više rutinska primjena kortikosteroida. Postoji vrlo malo dokaza o njihovoj učinkovitosti u sprečavanju protrahiranih i bifazičnih reakcija. Međutim, primjena kortikosteroida može biti korisna u pacijenata s anafi laksijom kod kojih akutna egzacerbacija astme doprinosi težini kliničke slike. Simptomi anafi laksije i teške akutne egzacerbacije astme mogu biti jednaki, stoga je nužno kod svih pacijentima koji se prezentiraju kliničkom slikom teške bronhoopstrukcije, uz anamnestički podatak o mogućoj izloženosti alergenu, prvo primijeniti adrenalin, a potom ordinirati inhalaciju salbutamola ili ipratropij bromida. Primjena antihistaminika se ne preporučuje tijekom inicijalnog zbrinjavanja anafi laksije. Antihistaminici se mogu primijeniti za liječenje kožnih simptoma, ali njihova primjena ne smije odgoditi primjenu adrenalina. Kod pacijenata s dobrim odgovorom unutar 5 - 10 minuta na jednokratnu terapiju adrenalinom, dobivenu unutar 30 minuta od reakcije, moguć je otpust nakon opservacije u trajanju od minimalno dva sata. U slučaju primjene dvije doze adrenalina te anamnestičkog podatka o prethodnom bifazičnom tijeku reakcije, potrebna je opservacija od minimalno šest sati. Pacijente je potrebno opservirati tijekom najmanje 12 sati ako je bilo potrebno primijeniti više od dvije doze adrenalina, ako imaju nekontroliranu astmu, ako je reakcija uključivala tešku bronhoopstrukciju, ako postoji mogućnost daljnje apsorpcije alergena (npr. kod ingestije sporo oslobađajućih lijekova) ili ako je reakcija nastupila tijekom noći a pacijent živi u područjima bez dostupne medicinske skrbi. Profi laktički, svim pacijentima s poviješću i predispozicijom za anafi laksiju, potrebno je prepisati autoinjektor adrenalina

Regionalisation of Croatian Agriculture

After becoming self-standing state one of new needs of Croatia important for agricultural profession, farmers, policy makers and public needs was regionalization of agriculture. It is the analyse of state of agroecological conditions in agrosphere and based on results identification and territorial separation of agricultural regions as parts of agrosphere with similar conditions for plant and animal growing and similar farming systems. On this track within a special project we fi nished an inventory of agrosphere, result of which is Regionalisation of Croatian Agriculture presented in this paper. Following wise message of old Chinese proverb cited above, the starting approach is the MFCAL concept (Multifunctional Character of Agriculture and Land), which means that apart from very important and primary economic, agriculture and agricultural land (soil) in human life play other roles (functions) of similar importance; environmental, social, cultural and spatial, as well as the role of shaping the cultural landscape as a factor of rural development. As well, we respect the point of view prevailing in EU that all natural resources used in agriculture but at the fi rst place soil as a major one, need sustainable use and efficient protection. Using the data on Land resource potential based primarily on data of General Soil Map of Croatia (GSM) in a scale of 1:50 000 and results of our research in the period 2000 – 2003, the agrosphere of Croatia is divided in three agricultural regions; Pannonian with four, Mountain with two and Adriatic with three subregions

Smjernice za farmakološko liječenje epilepsije

SAŽETAK Međunarodne smjernice za farmakološko liječenje epilepsija općenite su, sveobuhvatne i ne prepoznaju lokalne specifičnosti poput ekonomskih i tehničkih mogućnosti u pojedinim državama, dostupnosti pojedinih antiepileptika ili drugih metoda liječenja i slično. Stoga se nameće potreba izrade nacionalnih smjernica, čiji su zapravo temelj međunarodne smjernice Internacionalne lige protiv epilepsije. Hrvatske smjernice za farmakološko liječenje epilepsija plod su suradnje svih relevantnih stručnih društava i referentnih centara u RH, na čelu s Hrvatskom ligom protiv epilepsije te Hrvatskim neurološkim društvom i Hrvatskim društvom za dječju neurologiju Hrvatskoga liječničkog zbora, a odražavaju aktualne socioekonomske i regulatorne specifičnosti u našoj zemlji, najnovije spoznaje farmakoloških profila i učinkovitosti pojedinih antiepileptika kao i ekspertna mišljenja. Antiepileptička terapija se uvodi nakon postavljanja dijagnoze epilepsije, stoga profilaktička primjena nije opravdana. Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je bolesnika informirati o prognozi bolesti, mogućnostima liječenja i samopomoći, životnim ograničenjima te mogućim neželjenim događajima. Ciljevi farmakoterapije epilepsija su potpuna kontrola napada uz izbjegavanje nuspojava te održavanje ili poboljšanje kvalitete života. Zlatni standard liječenja je monoterapija odnosno primjena adekvatnog antiepileptika u adekvatnoj dozi. Izbor i titracija lijeka su individualni, a temelje se na smjernicama za liječenje pojedinih vrsta napada, karakteristikama bolesnika i regulatorno specifičnim čimbenicima. Nakon neuspjeha inicijalne monoterapije, potrebna je reevalucija anamnestičkih i dijagnostičkih podataka te potom postupna i spora zamjena antiepileptika. Racionalna politerapija podrazumijeva kombinaciju dvaju antiepileptika različitih mehanizama djelovanja, prvog ili eventualno drugog izbora za postavljenju dijagnozu, niskoga interakcijskog potencijala, različitog profila nuspojava i sinergističkog ili aditivnog djelovanja. Zamjena generičkih ili originalnog i generičkog oblika lijeka nije preporučljiva, a poglavito nakon postizanja remisije ili prilikom uzimanja visokih doza lijeka. Ukidanje antiepileptičke terapije treba biti postupno i sporo, u slučaju politerapije jedan po jedan lijek, a u donošenju odluke o ukidanju, kao i o uvođenju antiepileptika, mora biti uključen bolesnik i njegova obitelj

ANAFILAKSIJA - PRISTUP LIJEČENJU

Anafi laksija je akutna, generalizirana, potencijalno vitalno ugrožavajuća reakcija preosjetljivosti. Naziv alergijska anafi laksija upotrebljava se za imunološku reakciju koja je posredovana IgE, IgG protutijelima ili imunim kompleksima. Nealergijska anafi laksija nastaje bez posredovanja imunosnog mehanizma uslijed izravne degranulacije mastocita. Incidencija anafi laksije u odraslih u Europi, prema izvješću Europske akademije alergologije i kliničke imunologije, procjenjuje se na 1,5 - 7,9/100 000, dok za djecu dostupni podaci uvelike variraju. Najčešći uzročnici anafi laksije u djece su nutritivni alergeni (jaje, kravlje mlijeko, kikiriki, orašasti plodovi, bijela riba), potom ubodi insekata te lijekovi. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, prekidanje dodira bolesnika s alergenom te pravodobna primjena medikamentozne terapije ključni su za dobar ishod liječenja. Adrenalin, prema svim smjernicama, predstavlja prvu liniju liječenja anafi laksije i njegovu primjenu ne treba odgađati. Primjenjuje se intramuskularno u srednju trećinu lateralne strane bedra (m. vastus lateralis) u dozi od 0,01 ml/kg. U slučaju perzistiranja simptoma, ponavlja se primjena adrenalina nakon pet minuta. S obzirom na povećanu vaskularnu propusnost i posljedičnu ekstravazaciju tekućine, tijekom anafi laksije potrebno je što prije postaviti venski put te započeti primjenu kristaloidnih otopina u dozi 500 - 1000 mL za odrasle te 10 - 20 mL/kg za djecu, u bolusu. Također, u svih pacijenata, potrebno je primijeniti visoki protok kisika putem maske. Prema najnovijim smjernicama ne preporučuje se više rutinska primjena kortikosteroida. Postoji vrlo malo dokaza o njihovoj učinkovitosti u sprečavanju protrahiranih i bifazičnih reakcija. Međutim, primjena kortikosteroida može biti korisna u pacijenata s anafi laksijom kod kojih akutna egzacerbacija astme doprinosi težini kliničke slike. Simptomi anafi laksije i teške akutne egzacerbacije astme mogu biti jednaki, stoga je nužno kod svih pacijentima koji se prezentiraju kliničkom slikom teške bronhoopstrukcije, uz anamnestički podatak o mogućoj izloženosti alergenu, prvo primijeniti adrenalin, a potom ordinirati inhalaciju salbutamola ili ipratropij bromida. Primjena antihistaminika se ne preporučuje tijekom inicijalnog zbrinjavanja anafi laksije. Antihistaminici se mogu primijeniti za liječenje kožnih simptoma, ali njihova primjena ne smije odgoditi primjenu adrenalina. Kod pacijenata s dobrim odgovorom unutar 5 - 10 minuta na jednokratnu terapiju adrenalinom, dobivenu unutar 30 minuta od reakcije, moguć je otpust nakon opservacije u trajanju od minimalno dva sata. U slučaju primjene dvije doze adrenalina te anamnestičkog podatka o prethodnom bifazičnom tijeku reakcije, potrebna je opservacija od minimalno šest sati. Pacijente je potrebno opservirati tijekom najmanje 12 sati ako je bilo potrebno primijeniti više od dvije doze adrenalina, ako imaju nekontroliranu astmu, ako je reakcija uključivala tešku bronhoopstrukciju, ako postoji mogućnost daljnje apsorpcije alergena (npr. kod ingestije sporo oslobađajućih lijekova) ili ako je reakcija nastupila tijekom noći a pacijent živi u područjima bez dostupne medicinske skrbi. Profi laktički, svim pacijentima s poviješću i predispozicijom za anafi laksiju, potrebno je prepisati autoinjektor adrenalina

Numerical investigation of multiphase reactive processes using flamelet generated manifold approach and extended coherent flame combustion model

For the calculation of multiphase reactive processes in computational fluid dynamics (CFD), detailed chemical kinetics and simplified combustion models are commonly applied. An appropriate modelling approach to overcome the high computational demand of chemical kinetics is the flamelet generated manifold (FGM), which prescribe the calculation of chemical kinetics in preprocessor for the generation of the look-up databases that are used during CFD simulations with interpolation procedure. For the calculation of the chemistry kinetics in processor, combustion models are commonly applied, such as Three-zones extended coherent flame model (ECFM-3Z) that features calculation of flame speed in turbulent conditions. The primary goal of the research is to investigate and validate FGM and ECFM-3Z models on the multiphase reactive process inside a compression ignition engine for single and multiple injection strategies. Additionally, an overview of the modelling methodology and capability of FGM and ECFM-3Z models is presented, where the impact of their features is analysed on the results inside a compression ignition engine. For the numerical simulations, CFD code AVL FIRETM was used, where the calculated results such as in-cylinder pressure, temperature, rate of heat release, and nitric oxide emissions are computed. The FGM modelling approach showed higher ignition delay compared to the ECFM-3Z model for single-injection strategy, which can be attributed to the pretabulated autoignition conditions in three zones of the ECFM-3Z model. For the multi-injection strategy, such an ignition delay difference between FGM and ECFM-3Z is not observed since the small amount of injected fuel in pilot injections tends to have quicker ignition, which then creates better conditions for combustion of the more significant amount of injected fuel in the main injection. The experimental nitric oxide emission trend is achieved with both combustion modelling approaches, where the CFD calculation time for cases with FGM is reduced approximately by half. In comparison against the experimental values, both FGM and ECFM-3Z combustion modelling approaches showed the capability of predicting the influence of fuel injection strategy on the combustion process in passenger car compression ignition engines.Web of Science240art. no. 11426

Implementation of the spectral line-based weighted-sum-of-gray-gases model in the finite volume method for radiation modeling in internal combustion engines

It is well-known that the pollutant formation processes and temperature distribution in various combustion systems that operate at high temperatures are influenced by radiation heat transport. Detailed modeling of radiation transport in internal combustion (IC) engines demands additional computational power, and hence the calculation of radiation phenomenon is not commonly applied in IC engines. At the same time, current operating conditions in IC engines consider high temperatures and recirculation of exhaust gases that enhance gas radiation. Therefore, the application of radiation models is needed to increase the correctness of radiative absorption, combustion characteristics, and the formation of pollutant emissions. In this paper, the implementation and validation of the spectral line-based weighted-sum-of-gray-gases (SLW) model for calculating soot and gas radiation are performed. The SLW model is implemented in the computational fluid dynamics code AVL FIRE by programable user routines. The radiative transfer equation was calculated employing the finite volume method applicable for multiprocessing, moving meshes, and a mesh rezone procedure required for IC engine modeling. The validation of the SLW model is performed on one-dimensional geometric cases that include analytical results of radiation intensity, for which agreement within 10% of the relative error was achieved. Additionally, the SLW model is applied to compression ignition engine simulations, where the obtained results are compared with the measured pressure and concentrations of NO and soot emissions. The calculated heat losses through the wall boundary layer were around 12% of the total fuel energy, approximately 9.5% of the total fuel energy was lost due to the convective flow. 7%-8% of convection heat loss was due to the higher emission than absorption of participating CO2 and H2O gasses, and the rest are net soot losses. For the observed operating cases, the computational time is increased nearly double for SLW model than in the simulation without radiation. Finally, the results calculated using SLW indicate an improved agreement with the experimental mean pressure, temperature, soot, and NO concentrations compared to simulations without radiation.Web of Science4614202782026

Experimental and numerical investigation of injection timing and rail pressure impact on combustion characteristics of a diesel engine

To explore the influence of fuel injection strategy on the combustion process, the Computational Fluid Dynamics (CFD) simulations were performed, and simulation results were validated against the experimental data measured at different rail pressures and injection timings. The experiments were conducted on a diesel engine equipped with an advanced injection system that allows full control over the injection parameters. To model the combustion process of EN590 diesel fuel, two different approaches were used: the General Gas Phase Reactions (GGPR) approach and the 3-zones Extended Coherent Flame Model (ECFM-3Z+). The calculated results, such as mean pressure and rate of heat release, were validated against experimental data in operating points with different injection parameters in order to prove the validity of spray and combustion sub-models. At the higher injected pressure, GGPR model showed better prediction capability in the premixed phase of combustion process, compared to the ECFM-3Z+ model. Nevertheless, in the rate-controlled phase of combustion process, ECFM-3Z+ model shows stronger diffusion of temperature field, due to the more detailed consideration of combustion diffusion phenomena in the ECFM-3Z+ governing equations. Furthermore, the results show that the rail pressure has a lower impact on the combustion process for injection timing after the Top Dead Centre (TDC). Both, single and multi-injection cases are found to be in a good agreement with the experimental data, while the GGPR approach was found to be suitable only for combustion delay determination and ECFM-3Z+ also for the entire combustion process